Kada šečući uz Koranu prolazim muz atletsku stazu čini nam se da je oduvijek tu. Mali broj Karlovčana zna kada i kako je nastala, pa evo ovo je prilika da saznamo kako je sve počelo. Da bi se nešto izgradilo za tim treba postojati potreba, trebaju se stvoriti uvjeti, imati interes….. Upravo je sve to bilo zadovoljeno u gradu na četiri rijeke prije izgradnje Atletskog stadiona uz Koranu, danas poznatijeg pod nazivom Staro atletsko.
Odmah po završetku 2. svjetskog rata, 1945. godine karlovački atletičari nizali su izvrsne rezultate na natjecanjima iz atletike; na prvom sletu fiskulturnika NR Hrvatske, Olga Strzalkowsky osvojila je prvo mjesto u utrci na 100 metara, na ljestvici najboljih atletičarki Jugoslavije za 1945. godinu uvrštene su dvije Karlovčanke, Olga Strzalkowsky na 2. mjestu ove ljestvice i Ljubica Gojak-Ljupče, na 4. mjestu. Godinu kasnije na krosu održanom u Karlovcu pobjedu u kategoriji seniora odnio je Karlovčanin, Boris Biva. Iste godine Karlovčanka, Ankica Škrtić postala je pobjednica na državnom prvenstvu u krosu na 1.400 metara održanom u Zagrebu. Bila je to njezina godina uspjeha. U nekoliko navrata obarala je u Zagrebu, Karlovcu i Ljubljani rekorde bivše Jugoslavije na 800 matara, u ljeto je osvojila je naslov prvakinje Hrvatske, dok su drugo i treće mjesto zauzele Bosiljka Grijaković i Ljubica Lisac također iz Karlovca. Na istom natjecanju Karlovčanka Strzalkowsky ponijela naslov na 100 metara. Rezultata Karlovčanke Ankice Škrtić na 800 metara bio je klupski rekord karlovačkog Željezničara. Naime, 1. rujna 1946. godine na državnom prvenstvu u Ljubljani, Škrtić je postala prva prvakinja Jugoslavije u disciplini na 800 metara s vremenom 2:30,2.
Sve su ovo bili dovoljno jaki argumenti za izgradnju atletske staze. Idejni začetnik ovog projekta bio je karlovački Splićanin, trener, Ante Tešija. Početkom ’50.-ih atletičari više nisu mogli dijeliti s nogometašima igralište u Senjskoj cesti, pa je odlučeno da se gradi atletski stadion uz Koranu. Uz materijalnu pomoć Atletskog saveza Hrvatske i ŽTP-a Zagreb, uređen je teren pokraj lijeve obale Korane. I tako je Karlovac 21. rujna 1952. godine dobio prvo atletsko borilište, zahvaljujući kojem je Karlovac uskoro postao rasadnik prvaka, rekordera i reprezentativaca.
Godine 1967. u neposrednoj blizini izgrađena je Školska sportska dvorana “Mladost” što je dodatno dalo na značaju ovoj stazi, koju i danas koriste sportaši i rekreativci. Prilikom sanacije atletske staze 1998. godine unutar atletskog stadiona izgrađena su dva igrališta za odbojku na pijesku. U proljeće 2018. godine atletska staza u potpunosti je sanirana.
